Građa I funkcija kralježnice

Kralježnica je koštani stup koji omogućuje tijelu uspravno držanje. Podržava organe do kojih energija dolazi živcima koji se iz nje granaju. Kad bismo željeli usporediti automobil i ljudsko tijelo, kralježnica bi bila podvozje automobila: na neispravnom podvozju beskoristan je i najbolji motor i najluksuznija oprema. Budući da bez ispravnog podvozja automobil ne može voziti, tako ni ljudsko tijelo ne može dobro funkcionirati ako kralježnica nije zdrava.

U trećem mjesecu trudnoće ultrazvuk pokazuje bijelu ravnu liniju koja predstavlja kralježnicu fetusa. Iz nje rastu živci na krajevima kojih se počinju razvijati organi: srce, jetra, pluća, bubrezi i slezena. Tada počinje ovisnost zdravlja cijelog organizma o zdravlju kralježnice: ukoliko su živci koji izlaze između kralježaka pritisnuti, organi do kojih oni dolaze ne mogu dobro raditi.

Kralježnica se sastoji od pokretnog i nepokretnog dijela. Pokretni dio čini vratna (cervikalna), grudna (torakalna) i slabinska (lumbalna) kralježnica, a nepokretni krstačna (sakralna) i trtična (kokcigealna) kost. Kralježnica se sastoji od 26 kralježaka koji su međusobno povezani čvrstim vezama mišića. Između svakog pojedinog kralješka uložena je intervertebralna ploča (disk) koja omogućuje gibljivost kralježnice. Postoji 7 vratnih, 12 grudnih, 5 slabinskih, 1 sakralni (u detaljnijem pregledu pet usko povezanih kralježaka) te trtična kost koju čine 4 ili 6 sraslih kralježaka.

Tijekom ljudskog života na kralježnici se događaju mnoge promjene: nagli rast tijekom puberteta i adolescencije, trošenje diskova i kralježaka prilikom teškog fizičkog rada te degenerativne promjene koje dolaze s određenom životnom dobi. Zdravlje kralježnice utječe na zdravlje organa i organizma u cjelini.

TEGOBE

Deformacije kralježnice uzrokovane su promjenama i trošenjem pojedinih dijelova kralježaka te izmicanjem kralježaka iz prirodnog položaja prilikom čega dolazi do pritiskanja živaca. Do deformacija kralježnice najčešće dolazi uslijed slabljenja mišića koji podržavaju formu kralježnice, ponajprije zbog nedostatne tjelesne aktivnosti i predugog držanja kralježnice u neprirodnom položaju, primjerice nepravilnog sjedenja.

Pogrešno je mišljenje da su bolovi u predjelu kralježnice jedini problemi povezani s deformacijama kralježnice.
Nedostatci u svakom pojedinom dijelu kralježnice utječu na niz tegoba u ostatku tijela, od kojih su najčešći:

• cervikalna kralježnica -> migrena, trnjenje u rukama
• torakalna kralježnica -> bolovi u prsima, pritisak i probadanje
• lumbalna kralježnica -> pomaknuti kukovi, bolovi i trnjenje u nogama i stopalima, postupni gubitak osjeta.